Na dan sv. Ćirila i Metoda, 5. srpnja 2003. godine Napredak je ponovno otvorio svoju knjižnicu nakon stanke od preko polovice stoljeća. Time je upravo na najljepši način obilježena 75. obljetnica osnutka stare Napretkove knjižnice.
Napretkova je stara knjižnica otvorena 1. srpnja 1928. godine (s izdavanjem knjiga otpočela je u rujnu iste godine) i predstavlja iznimno vrijedan dio sveukupne Napretkove tradicije. Koliki je značaj ove ustanove za ostvarenje temeljnih ciljeva Napretka pokazuju i riječi predsjednika Ante Alaupovića, koji je prigodom otvaranja stare Napretkove knjižnice rekao: „(…) kako za njegova predsjednikovanja nije bilo tako svečanog i radosnog trenutka kao danas, kad otvara ovaj mali hram, Napretkovu knjižnicu hrvatskoj mladeži i našem građanstvu“.
Knjižnica je bila namijenjena prvenstveno mladima, što u svom govoru prigodom otvaranja naglašava i njen utemeljitelj prof. Mijo Poljak:“(…) Radi mladeži se i otvara ova knjižnica. Napredak hoće da oćuva mladež od indiferentnosti, on hoće da u njoj probudi narodni duh i socijalnu svijest. Napredak hoće da naša mladež bude ono što su bili i njihovi očevi, to jest pravi i čelični Hrvati“.
Prije II. svjetskog rata ova knjižnica je bila ponos Sarajeva, mjesto gdje su svi građani mogli pronaći knjigu za sebe. Mnogi ugledni sarajevski intelektualci i znanstvenici rado se sjećaju dana kada su, kao đaci i studenti, mogli gotovo uvijek u Napretkovoj knjižnici pronaći potrebnu literaturu. Knjižnica je bila otvorena za sve građane Sarajeva.
Od otvaranja knjižnice 1928. godine, pa do 1943. godine knjižnica je imala prosječno blizu 3000 čitatelja koji su u tom razdoblju pročitali ukupno 250264 knjige. S koliko je svezaka Napretkova knjižnica dočekala 1945. godinu nije nam poznato. Poslije II. svjetskog rata nastavila je svoj rad, a 1947. godine imala je oko 32000 knjiga. Nakon ukidanja Napretka i knjižnica prestaje s radom. Knjige su izmještene iz Napretkovog zakladnog doma 1949. godine, a knjižnica je formalno ušla u sustav Narodne biblioteke Bosne i Hercegovine. Knjige su do 1992. godine bile smještene u Vijećnici.
Sarajlije i danas pamte jednu od najtužnijih slika razaranja svoga grada, granatiranje i paljenje Vijećnice. Djelatnici Napretka, izlažući se velikoj opasnosti, spasili su tada dio Napretkovih knjiga iz zapaljene Vijećnice i pohranili ih na sigurno mjesto.
Zahvaljujući razumijevanju Kantona Sarajevo i Općine Centar, 1997. godine prostor knjižnice u Napretkovoj palaći (do tada ga je koristila Biblioteka grada Sarajeva) dat je na korištenje Napretku. Napredak je potom veći dio tog prostora adaptirao i nabavio opremu. U prostor su tako prenesene knjige iz knjižnog fonda stare Napretkove knjižnice (13900), a sakupljeno je i preko 16000 izdanja od Napretkovih članova i donatora.
Napretkovu knjižnicu je 5. srpnja 2003. godine svečano otvorio veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini prof. dr. Josip Vrbošić. Vlada Republike Hrvatske bila je najveći donator projekta adaptacije Napretkove knjižnice Mijo Poljak. Značajne su i donacije Renovabisa iz Freisinga i Grada Sarajeva.
Knjižnica 24. studenog 2014. godine otvara svoje nove prostorije i time obogaćuje ponudu korisnicima knjižnice. Radi se o internet klubu sa svom pratećom opremom (računari, skener, printer) te čitaonici koja sa svojih sedam mjesta daje priliku korisnicima knjižnice da pretražuju knjižni fond čije iznošenje van knjižnice nije dozvoljeno. Adaptacija i opremanje novog prostora je ralizirana uz pomoć Vlade Republike Hrvatske koja je putem natječaja za financiranje obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini donirala značajna sredstva.
Zahvaljujemo se svima onoma koji su pomogli Napretku u nakani da stvori mjesto gdje će ljubitelji dobre knjige biti uvijek dobrodošli.
